Živopisni Bor koji se nalazi u istočnom delu Srbije obiluje izuzetnim prirodnim lepotama koje mame turiste iz svih krajeva naše zemlje da ih posete. Pored prelepog Borskog jezera, Brestovačke Banje, planine Stol, jedna od glavnih atrakcija ovog mesta je i jedinstvena Lazareva pećina.
U dalekoj prošlosti, tokom stotine i sotine hiljada godina, u krečnjačkom humu Pripor, na samom završetku Lazarevog kanjona nastala je Lazareva pećina.
Ulaz u pećinu se nalazi na levoj strani od Lazareve reke na nadomrskoj visini od 291 metra.
Prva sazananja o ovom mestu dao je austrougarski arheolog, etnolog i putopisac Feliks Kanic, a potom su i drugi naučninci nastavili sa ispitivanjem i detaljnim proučavanjem pećine. Na podugačkom spisku imena su se našli: Feliks Hofman, Jovan Cvijić, Jovan Žujović, Siniša Stanković, Nikola Tesla i mnogi druga eminentna imena.
Lazarevu pećinu je izgradila podzemna reka koja i danas protiče kroz nju. Ukupna dužina ispitanih kanala Lazareve pećine je oko 10 000 metara, procenjena dužina svih pećinskih kanala prelazi 10 kilometara, dok je ukupna površina pećine je 9907 m². Naučnici procenjuju da je zapremina svih pećinskih prostorija oko 52.000 m³.
Izčavanjem se došlo do zaključka da najstarije naselje u pećini pripada početku bakarnog doba, salkuca-gumelnica kulturi. Pronađeni alati i keramički predmeti iz ovog perioda su izrađeni sa puno mašte i odlikuju ih različiti oblici i ornamentika. Smatra se da je prerada bakra bila osnovno zanimanje u ovom periodu.
Pre oko 4500 godina, u ranom bronzanom dobu, Lazareva pećina se koristila kao lovačka stanica, dok je kasnije, u 6. veku pre nove ere, u periodu gvozdenog doba, postala metalurški centar od velike važnosti.
Pećinski prostor čine monumentalne dvorane koja nose zvučna imena: „Prestona“, „Dvorana blokova“, „Koncertna“, „Dvorana slepih miševa“ i druge.
Ovo mesto je pravi mali raj za ljubitelje istorije i arheologije jer je moguće videti i proučiti okamenjene kosti praistorijskog pećinskog lava, medveda i hijene.
Stara Legenda kaže da je ova pećina dobila naziv po velikom knezu Lazaru koji se baš ovde sakrivao sa svojom mnogobrojnom vojskom od velikog turiskog neprijatelja.
U pećini je svoje stanište pronašlo 24 vrste slepih miševa , od ukupno 27, koliko ih ima u Evropi.
Važno je napomenti da su radno vreme i uslovi za obilazak pećine prilagođeni sa trenutnom epidemiološkom situacijom, važećim preporukama i propisanim merama zaštite nadležnih organa Republike Srbije, koje su donete u cilju sprečavanja širenja virusne epidemije.
Trenutno važeće radno vreme Lazareve pećine:
– subotom i nedeljom od 10.00 do 16:00 sati
– sredom, četvrtkom i petkom pećina će biti otvorena za organizovane grupe koju čini minimum 20 osoba
– ponedeljkom i utorkom pećina ne radi
U turistički deo Lazareve pećine može istovremeno da uđe maksimalno 30 osoba, uz pridržavanje svih mera zaštite, kao što su korišćenje propisane zaštitne opreme, dezinfekcionih sredstava i držanje preporučenog fizičkog rastojanja.
Cene ulaznica za posetioce iznosi 200 dinara.
Kako stići do Lazareve pećine:
Od Beograda, preko Paraćina i Zlota – 235 km.
Od Beograda, preko Žagubice, Borskog jezera i Zlota- 215 km.
Od Niša, preko Paraćina i Zlota-186 km.
Od Niša, preko Knjaževca, Zaječara i Zlota- 130 km.
Od Donjeg Milanovca, preko Bora i Zlota- 110 km.
