IZGLED STARE SRPSKE KUĆE: Kako je srpski narod živeo u srednjem veku

Da bi nam potpunije bila jasna prošlost našeg naroda treba da se upoznamo i sa svim vidovima njegovog života i načina življenja.

srbija

Za Srbe i Srpkinje srednjeg veka govorilo se da su bili jako lepi ljudi duge kose i brade sa pravilnim crtama lica, mešavina Slovena, Ilira, Romana i Grka.

Obični sebri ili danas seljaci, bili su najbrojniji stalež u staroj Srbiji, koji je bio pokoran vladaru, vlasteli i crkvi.  Taj običan seljak nije imao pravo na ličnu imovinu. Živeli su u planinsikim selima, oko rudnika, gradskih utvrđenja, manastira i reka.

Za vreme vladavine kneza Lazara postojala je i grupa slobodnih seljaka, Baštinaca, koja je imala pravo da nasledi imovinu, ali su i oni bili podjednako siromašni i zavisili od vlastele, kao i sebri.

Pročitajte i  Лазарева субота је дан дечје радости: Зашто су деца у центру овог празника који слави Исусово чудо васкрсења Лазара?

Živeli su u drvenim barakama, koje su podizali oko rudnika, a u selima u drvenim kolibama koje su bile pokrivene slamom. U kršovitim predelima kuće su bile podizane od kamena, bez kreča.

koliba
napuštena koliba

Središte kuće bilo je ognjište, koje se razvilo u kultno mesto. Pored njega se spavalo, grejalo, pekao se hleb i gotovila jela. Oko ognjišta se okupljala cela porodica, pa se pored plamena razgovaralo, dogovaralo o budućim poslovima, deci su se tu pričale priče, igrale zagonetke, prenosili istorijski događaji i legende, učile se kućne veštine.

Pročitajte i  Само за искусне куваре и куварице: Рибљи паприкаш са севера Бачке

Velika pažnja je bila posvećena izgradnji ognjišta. Bilo da je okruglo, elipsasto ili četvrtasto, gradilo se uvek i svuda po tačno određenim proporcijama i na posebne načine koji su prenošeni sa kolena na koleno. Velika pažnja se posvećivala i materijalu, pa onoga čega nije bilo u prirodi, vešti seljaci su deljali, tesali i mesili u opeku.

Nigde kao kod Srba se nije toliko pažnje posvećivalo kuhinji. U srpskim selima taj deo kuće bio je nazivan kućom, a samo u gradovima kuhinjom.

<

 

Uvek se jelo za stolom koji je bio pokriven stonom prostirkom. Oko stola se sedelo na klupama, tronošcima ili stolicama. Posuđe u kome se kuvalo i iz koga se jelo bilo je zemljano i drveno. U bogatijim kućama moglo se ponekad naći i bakarno posuđe, ali je ono strogo bilo čuvano za specijalne prilike: slave, praznike, venčanja.

Pročitajte i  Боља него француска: Војвођански рецепт за гушчију паштету

Umeće pravljenja posuđa za kuvanje je bilo jako razvijeno. Na vrelom ognjištu ono je imalo sve osobine ekspres lonca. Nadaleko su bili poznati majstori koji su pravili zemljano posuđe u kojima se brzo kuvalo ukusno meso.

 

zemljane posude
zemljane posude

 

Народно веровање: Шта да урадите на Врбицу и Цвети да бисте били здрави и лепи

На Лазареву суботу, или другачије- Врбицу, некада су ђаци...

Искористите јединствену прилику: Закупите локал на београдским пијацама!

Овом приликом обавештавамо јавност да је  ЈКП „Београдске пијаце“...